Ponekad vam je potreban novi početak u životu.
Novo okruženje podrazumeva i novi krug ljudi.
Fakultet te možda neće pripremiti za stvarni svet.
Studiranje nije samo formalno obrazovanje to je period ličnog razvoja, upoznavanja novih ljudi i građenja profesionalnog puta. Tokom studija stičeš znanja, ali i veštine koje će ti koristiti tokom čitavog života samostalnost, organizaciju vremena, komunikaciju i timski rad.
Državni i privatni studijski programi iz oblasti tehnike, medicine, ekonomije, prava, IT-a, umetnosti i sporta.
Osnovne, master i doktorske studije prilagođene savremenom tržištu rada.
Kapaciteti za smeštaj studenata uz subvencionisane cene
Ukoliko već niste, krajnje je vreme da shvatite da je u svetu u kome živimo najbitnije imati dobre ljude oko sebe. Ljudi predstavljaju najveće bogatstvo. Oni će vas vinuti u nebesa, ali u isto vreme, oni su ti koji vas brzo i lako mogu zakucati za samo dno. Prema tome, od izuzetne važnosti je izgraditi zdrave i čvrste odnose sa ljudima na koje svakodnevno nailazite. Na putu dobijanja nečijeg poverenja i poštovanja, koji nije nimalo lak, valja početi od samog početka, dakle od samog susreta. Upravo zato je jako bitno ostaviti dobar prvi utisak. Nikada nećeš imati drugu priliku da ostaviš prvi utisak.
Studiranje ne podrazumeva samo učenje i nadgradnju vašeg znanja, slušanje predavanja, praktičan rad tokom vežbi i pisanje seminarskih radova. Iako pruža malo slobodnog vremena, studiranje predstavlja šansu da razvijete one veštine koje bi Vam omogućile da se lakše zaposlite. Postoje različiti načini da poslodavcima pokažete da posedujete kvalitete koji su njima potrebni tako što ćete, dok studirate, biti član nekog tima ili raditi nešto korisno za zajednicu. Doprinos u radu udruženja i organizacija, volontiranje ili ostvarivanje nekih od svojih interesovanja takođe mogu učiniti da još više uživate u studentskom životu.
Ono što je manje poznato novim studentima, a itekako od koristi iskusnijima su skripte. Skripte koje studenti pišu su literatura za spremanje ispita koja je manje obimna i izvučena iz mnogo opširnijih knjiga. Nemojte žuriti i odmah kupovati knjige, sačekajte da čujete od profesora šta će vam zaista biti potrebno i takođe se raspitajte kod starijih kolega za koje predmete se skripte mogu koristiti čak i umesto knjige. A kad položite ispit nemojte odmah bacati iste, kako su kratke a sadržajne mogu vam koristiti kasnije u studiranju ili možda nekom od vaših mlađih kolega.
Akreditacija pokazuje da li je fakultet ispunio sve obaveze i standarde koji su Zakonom o visokom obrazovanju propisani, odnosno da li ustanova ispunjava standarde za obavljanje posla vezanog za studije (osnovne, strukovne, specijalističke, akademskih i ms, doktorske) tj. da li su studijski programi u skladu sa standardima.
Ako fakultet ima akreditaciju, to znači i da mu je diploma važeća i priznata. Na sajtu svakog fakulteta može se naći dokument o akreditaciji u kome piše da li ispunjava uslove ili ne.
Informacije o akreditovanim visokoškolskim ustanovama i studijskim programima možete naći na sajtu Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta.
Prijemni ispit predstavlja proveru sklonosti i sposobnosti i razlikuje se od fakulteta do fakulteta. Takođe, od fakulteta zavisi na koji način se polaže prijemni ispit, ali najčešće je pismeno polaganje (jednog ili više predmeta ili testa).
Prijemni ispit se održava na fakultetu za koji se konkuriše. Potrebno je pre polaganja prijemnog ispita, prijaviti se.
Fakulteti i visoke škole spadaju u ustanove visokoškolskog obrazovanja. Nakon konkursa koje raspišu ove ustanove, svi zainteresovani kandidati se mogu informisati o programu studija koje nudi određen fakultet ili visoka škola.
Pri upisu na neki od fakulteta, selekcija će se vršiti na osnovu bodova koje kandidat ima na osnovu uspeha u srednjoj školi, koji se sabiraju sa bodovima koje je dobio na prijemnom ispitu, odnosno na ispitu sklonosti i sposobnosti, koji se razlikuje od fakulteta do fakulteta.
Prema visini bodova koje kandidati dobiju sabiranjem svih osvojenih bodova, fakultet pravi rang listu.
Fakulteti koje je osnovala država (državni fakulteti) imaju ograničen broj budućih studenata koji će studije upisati o trošku države (na budžetu), a o tom broju odlučuje Vlada Srbije pre raspisivanja konkursa. Prvo se popunjavaju ta mesta prema rang listi, dok će ostali koji budu dobili šansu da se upišu morati sami da plate školarinu (samofinansiranje).
Fakulteti koje su osnovala privatna lica (privatni fakulteti) mogu sami da odlučuju od tome koliko će kandidata primiti, ali taj broj ne može biti veći od broja koji je određen akreditacijom.